Možda vas privlače puzzle i njihovo slaganje, no u današnjem ubrzanom svijetu nefokusirane pažnje ipak biste voljeli i okvirno znati koliko je vremena potrebno da se složi jedna kutija?

Puzzle je sredinom 18. stoljeća osmislio britanski kartograf John Spilsbury. U početku su bile drvene i koristio ih je u edukativne svrhe kako bi djecu podučavao zemljopis: uzeo bi kartu Europe i razrezao u nepravilne dijelove, a na polaznicima elitnih škola bilo je da je slože. Njegov su primjer slijedili i drugi tako da su razrezane završavale slike životinja, krajolika, abecede, dječjih pjesmica, velikih ličnosti i slično. Tek početkom dvadesetog stoljeća za izradu puzzli počele su se upotrebljavati strojne pile kako bi sliku izrezale na znatno kompliciranije, ujedno i pravilnije komade slične današnjima.

Mnogi kažu da nema boljeg i za mozak zdravijeg hobija od slaganja puzzli, a baš zato što postoji veliki i šaroliki izbor, vrijeme sastavljanja može znatno varirati. Iako je matematički gledano puzzle od 1000 komada četiri puta teže sastaviti nego puzzle od 500 komada, uzet ćemo da je „težina” ipak subjektivna kategorija i da nipošto nije isto sastavljate li sliku zvjezdanog neba ili jednoličnog prizora ili nekog prizora s puno više različitih (i prepoznatljivijih) detalja.

Tako će vam za puzzle od 500 komada trebati između dva sata i sedam sati (prosječno vrijeme sastavljanja iznosi četiri sata), za puzzle od 1000 komada od pet do dvanaest sati (prosječno vrijeme iznosi devet sati). Za one koji su baš skloni izazovima, puzzle od 2000 komada traže između 11 i 24 sata angažmana (s prosjekom od 17 sati), a one od 5000 komada imaju okvir od 36 do 64 sata. Njihov prosjek slaganja je 45 sati – skoro dva dana.

One zasad najveće puzzle imale su 551.232 komada i zauzimale prostor veličine otprilike 15 x 23 metara. Njihovom sastavljanju 2011. pristupilo je 1.600 vijetnamskih studenata kojima je trebalo 17 sati da razvrstaju puzzle u 3.132 skupine po 176 komada i tek onda krenu u slaganje.