Pučki napjevi misa iz srednje Dalmacije u kontekstu glagoljaške tradicije

U ovoj su knjizi predstavljene transkripcije pučkih misnih napjeva i to, u prvom redu, njihovih stalnih dijelova (Cantus Ordinarii Missae), sa šireg područja Splita te otoka Brača i Hvara i nastavak su sustavnog istraživanja i proučavanja cjelokupne pučke crkvene muzičke građe na tom prostoru srednje Dalmacije.

Uz te stalne dijelove prikazani su i poneki tekstovi promjenljivih dijelova mise (ulazne pjesme, posljednice na Uskrs “Žrtvi vazmenoj” i na Duhove “Dođi, Duše Prisveti”, posljednice na misi za mrtve “Dan od gnjeva” i napjevi za tekst “Braćo, brata sprovodimo”).

Transkripcije ovih napjeva temelje se isključivo na snimljenom materijalu koji je sâm autor Jerko Martinić u više navrata između 1970. i 1975. godine sakupio u 36 mjesta.

Cilj istraživanja bio je prije svega snimiti sve čega su se pjevači tada još sjećali, a onda naknadno i postupno snimljeno transkribirati i intenzivnije obraditi.

Vrlo opsežan prikupljeni materijal od 379 napjeva iz 29 lokaliteta, odnosno župa, nedvojbeno daje mogućnost uvida u stanje tada još uvijek uglavnom žive tradicije i to u odnosu na rasprostranjenost i različitost napjeva, te na raznolikost aspekata njihove izvedbe.

Tih 29 lokaliteta su:

1) u širem području Splita: Krilo – Jesenice, Stobreč, Vali varoš (župa Sveti Križ), Solin, Klis, Vranjic, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Stari, Kaštel Novi, Kaštel Štafilić, Trogir i Gornje Selo (otok Šolta)

2) otok Brač: Supetar, Donji Humac, Nerežišća, Dol, Splitska, Gornji Humac, Pražnica, Pučišća, Bol, Selca i Novo Selo

3) otok Hvar: Vrboska, Vrbanj, Vrisnik, Jelsa i Svirče.

Gotovo cijeli materijal ove zbirke snimljen je izvan službe Božje.

Na taj su se način sigurno mnogi napjevi, koji se inače više nisu u crkvi pjevali, ipak uspjeli sačuvati.

Slično kao i u ranijim autorovim studijama, i ovdje se analizira svaki pojedini transkribirani napjev, imajući na umu pojedinosti o tekstu, opsegu intervala, formi, melodijskoj strukturi, tonalitetno-modalnoj određenosti napjeva, ritmu, višeglasju kao i porijeklu melodija.
Analizom se izdvojilo ono najbitnije kako bi se na temelju svega izloženog na kraju, jednom zaključnom i temeljitom sintezom – za jedno cijelo područje – ukazalo na uočene datosti, strukturu, raznovrsnost i raznolikost izvedbe ovih nekoć tradicijski čvrsto uhodanih pučkih napjeva kao sastavnih dijelova jedne duge tradicije.