Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi

230,00 kn
30,53 €

Opis

Hrvatsko muzikološko društvo i Odsjek za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirali su međunarodni muzikološki skup „Ivan Zajc (1832-1914): Glazbene migracije i kulturni transferi u srednjoj Europi i šire u ‘dugom’ 19. stoljeću” u povodu stote obljetnice preminuća središnje ličnosti hrvatske glazbe u posljednjoj trećini 19. stoljeća. Skup se održao 16, 17. i 18. listopada 2014. u Knjižnici HAZU u Zagrebu.

Prvo tematsko težište skupa bio je život, djelo i značenje Ivana pl. Zajca.
Prilozi u tom prvom tematskom dijelu artikulirani su kao tri cjeline: „Zajčeve opere”, „O Zajčevu opusu i šire”, te „Oko Zajca”.
Oni se bave redom pojedinim aspektima manje poznatih Zajčevih opera, uglazbljenjima poljskih tema, ulogom i značenjem zborskih brojeva u Zajčevoj tzv. povijesnoj trilogiji, općenito i sumarno razvojem glazbenih i scenskih izražajnih sredstava u opernom stvaralaštvu Ivana Zajca, novim podatcima o Zajcu u Beču, o stanju Zajčeva opernog opusa, o Zajčevoj sakralnoj glazbi, pregledima i analizama sačuvane dokumentacije o Zajcu  s posebnim naglaskom na nove medije, te drugim temama.

Drugo tematsko težište skupa bio je fenomen glazbenih migracija kako ga je svojim životnim itinerom i proširenošću glazbenih artefakata izvan užeg zavičaja oprimjerio sâm Zajc.
Ovoj je problematici posvećen blok što se bavi recepcijom Zajčevih djela, odnosno modalitetima recepcije Zajčevih djela u srednjoj i istočnoj Europi (Slovenija, Slovačka, Češka, Bugarska, Mađarska) i SAD-u i tako ostvarenim višesmjernim kulturnim transferima.

Treće tematsko težište skupa bila je opća problematika kulturnih transfera na području glazbe izvan Zajčeva tematskog područja (npr. Koreja, Bugarska, kompleks židovskih glazbenika), uključena u ovaj znanstveni skup iz komparativno-ilustrativnih razloga.
Željelo se, naime, pružiti uvid u druge primjere kulturnih transfera, ne postavljajući nikakva unaprijed zadana vremenska, prostorna ili kultorološka ograničenja, i pokazujući na taj način univerzalnost tog fenomena čiji je Zajc bio tek pojedinačni slučaj.

Zbornik se sastoji od 28 članaka koji su za priliku izdavanja opremljeni svim potrebitim znanstvenim aparatom.
Autori članaka su ugledni muzikolozi, sociolozi, medijski stručnjaci, skladatelji i sveučilišni profesori iz Austrije, Bugarske, Češke Republike, Hrvatske, Irske, Izraela, Južne Koreje, Mađarske, Poljske, SAD-a, Slovačke i Slovenije. Svi oni potvrđuju Zajčevu onodobnu i suvremenu prisutnost i važnost u srednjoeuropskom prostoru, ali i šire, čime se Zajca dokumentirano potvrđuje kao skladatelja utjecajnog i izvan nacionalnih okvira u kojima ga se dosad uglavnom razmatralo. Istodobno se pokazala širina i opsežnost Zajčeve prisutnosti u vizualnim umjetnostima te mehaničkim i elektroničkim medijima reprodukcije.