Doba Mozarta i Beethovena

150,00 Kn

Samo 1 komada na zalihi

Opis

5. svezak biblioteke “Opća povijest glazbe”.

Knjiga “Doba Mozarta i Beethovena” izvorno je dio dviju opsežnih serija djela iz povijesti glazbe, što su ih objavile izdavačke kuće “Edizioni di Torino” iz Torina u Italiji te “Cambridge University Press” iz Cambridgea u Velikoj Britaniji.

Podijeljena je na četiri veće cjeline s ukupno 33 poglavlja u kojima se obrađuje instrumentalna i vokalna glazbu, a posebno se bavi ličnostima Josepha Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta i Ludwiga van Beethovena.
Posebnu vrijednost ove knjige predstavlja uravnoteženost pristupa i obrađenog materijala, posebno u odnosu između “velike trojke” bečke klasike i ukupnosti ostale glazbene produkcije i kulture.
Pri tome glavnu ulogu igra autorova izvrsna i količinski respektabilna obaviještenost ne samo o glavnim središtima glazbe u razdoblju klasicizma kao što su Beč, Berlin, Pariz i London, već i o drugim europskim gradovima i zemljama (Španjolska, Portugal, Poljska, Češka, Švedska, Rusija, Nizozemska, Bavarska, itd.) i SAD-u, te na područjima opće povijesti, književnosti, kazališta, filozofije i dr.
Autor se posebno bavi i ponešto delikatnom situacijom u Italiji, gdje nakon nekoliko stoljeća europske dominacije “najistaknutiji glazbenici nisu (više) iz Italije, a vodeći talijanski skladatelji izvan su domovine i priklanjaju se stilovima stranim praksi njihova zavičaja”.
Uz taj novi glazbeni zemljivod autor se u okvirima instrumentalne glazbe bavi i temama galantnog stila, sonatnog oblika, izvorištima modernog simfonizma, ali i stvaralaštvom istaknutih skladatelja poput C. Ph. E. Bacha, J. Ch. Bacha, G. B. Sammartinija, C. Stamitza i dr.
U odsjeku o vokalnoj glazbi, koji zauzima gotovo trećinu knjige, naglasak je na analizi i prezentaciji raznih oblika i vrsta glazbeno-scenskih formi kao što su npr. opera seria i opera buffa, “literarna” opera i melodrama, te specifičnih pojava poput europskog uspjeha talijanske komične opere, ponovnog otkrića klasične antike, otkrića “bajkovita Istoka” i epohalne pojave Ch. W. Glucka.
Spomenutu ravnotežu u ovome odsjeku donose rasprave o formama komične opere drugih naroda i o sakralnoj glazbi epohe.
Poglavlja o Haydnu i Mozartu bave se – osim sintetičkih pregleda životopisa i djelatnosti dvojice velikih majstora – i pojavom Sturm und Dranga u glazbi, te sonatnom formom u djelima drugih skladatelja (K. Ditters von Dittersdorf, L. Boccherini).
Posljednju, najveću cjelinu o Beethovenu autor kontekstualizira u političku (Francuska revolucija) i duhovnu (izvori romantizma) povijest Europe onoga doba, utvrđujući pretpostavke Beethovenova djelovanja u preobražaju glazbenoga života na kraju osamnaestoga stoljeća s njegovim novim glazbenim kazalištem u Italiji i osobito Francuskoj te novim instrumentalnim školama, poglavito u Engleskoj.
Čak pet poglavlja detaljno razrađuju i ingeniozno interpretiraju Beethovenovu ličnost i opus (Beethovenov karakter, Beethovenov jezik, Glazba do francuske invazije na Beč, Beethoven i rani romantizam, Kasna djela).
U završnom poglavlju o novim putevima Restauracije donose se novi pogledi o njezinu najistaknutijem glazbenom aspektu, oživljavanju sakralne glazbe i pojavi Rossinija, te utvrđuje da se u desetljeću između 1830. i 1840. godine dogodilo više promjena u glazbenoj strukturi negoli u pedeset godina između 1780. i 1830.
Specifičnu vrijednost ovoj knjizi podaje i omanji niz od 11 izvornih tekstova o glazbi iz razdoblja koje obrađuje.
Većina od njih prevedena je ovom prigodom na hrvatski po prvi put.

Dostupno i u kompletu na

http://www.rockmark.hr/artikl/887/biblioteka-opca-povijest-glazbe